Mozambik

Mozambik, država u i Africi s izlazom na Indijski ocean; 801 590 km²; 15 259 000 st. (1989), ugl. Bantu-crnaca; porast st. 2,9% (1980-85). Gl. grad Maputo (prije Lourenço Marques; 882 200 st., 1986). Službeni jezik portugalski, govore se i domorodački jezici. Novčana jedinica metical (1 MZM = 100 centava). Društveni bruto-proizvod 358 $/st. (1981). M. zauzima do 400 km široku nizinu uz obalu (duga 2470 km) Indijskog oceana; u zaleđu i dijela obale nalazi se ravnjak (800 ··· 1400 m) s usamljenim vrhuncima (Namúli, 2419 m) i tektonskom depresijom jezera Nyase u z dijelu; u središnjem i j dijelu M. planinska su područja. Obala je niska i slabo razvedena; pred s obalom mnogobrojni pješčani otoci (Rongui, Metudo, Matemo, Ibo) i koraljni grebeni; veći zaljevi: Sofalski i Maputski zaljev. Gl. rijeke: Rovuma s Lugendom, Zambezi sa Chirom (Shire), Save, Changane i Limpopo. Mozambiku pripadaju dijelovi jezera Nvase i Chilwe. Trop. klima u nizini, umjerena u planinskom području; sr. god. temp. 22,7 ··· 26,3 °C (iznad 1000 m visine oko 17 °C). Oborine: oko 700 mm u j dijelu, 800 mm u unutrašnjosti, 1000 mm u obalnom dijelu (s od Beire) i u planinama. Poljoprivredom se bavi 66% st. (1982). Uzgaja se manioka, šećerna trska, kukuruz, sorgum, kokosov i akagijuov orah, banane, agrumi, arahidi, čaj, riža, ricinus, pamuk, kenaf. Šumarstvo (1982): 13,7 mil. m³ drva (mogano, teak, cedar). Stočarstvo (1982): najviše goveda (l,4 mil.). Ribarstvo (1982): 36 650 t, ugl. mor. ribe. Ležišta ugljena, boksita i dijamanata; utvrđena ležišta željezne i uranske rude te nafte i plina, smaragda i turmalina. Kem. i petrokem. (rafinerije nafte), prehr., duhanska, cementna i tekstilna industrija. Gl. izvozni proizvodi (1983): račići (23,7%), naftni derivati (16,6%), pamuk (12,9%), akagijuov orah (12,2%), čaj (11,2%), šećer (6,5%). Vrijednost izvoza (1981): 385 mil. $ (SAD 27%, Portugal 16%, V. Britanija 7%, Južnoafr. Republika 7%). Vrijednost uvoza (1981): 737 mil. $ (Južnoafr. Republika 20%, SR Njemačka 15%, Portugal 10%, Irak 9%). Prometna mreža: 3843 km željezničke pruge, 39173 km cesta i 3750 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Maputo, Beira, Quelimane, Nampula. Gl. luke: Maputo, Beira (povezana je 310 km dugim naftovodom s Umtalijem u Zimbabveu), Quelimane, Nacala, Inhambane (tranzit za Zimbabve, Zair i Zambiju). Ukupan lučki promet (1984): 3,9mil. t; ukrcaj 2,6 mil. t, iskrcaj 1,3 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 104 broda (veća od 100 brt) s ukupno 42 801 brt ili 121 127 m³; struktura: 2 tankera za naftu (885 brt), 13 brodova za opći teret (18 178 brt), 70 ribar, brodova (14 507 brt), 1 opskrbni brod (459 brt), 15 tegljača (5626 brt), 2 jaružala (2904 brt) i 1 netrg. brod. Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 800 ljudi: flota (1986): 2 p. br., 27 p. č., 3 des. plovila. Vojnopom. baze: Maputo, Beira, Nacala i Pemba, te Matangula (na jezeru Nyasi). – Od 5. do 15. st. države starosjedilačkih bantuskih naroda; osvojili ga Portugalci (16-17. st.); područje trgovine robovima (za Ameriku); 1951. port. prekomor. provincija; od 1975. nezavisna republika. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.