Maledivi

Maledivi ili Maldivi, država i otočje u Indijskom oceanu, 420 Μ jz od Šri Lanke (Ceylon); 298 km²; 202 000 st. (1989), uglavnom Singhaleza i Arapa; porast st. 3,0% (1980-85). Gl. grad Male (46 334 st., 1985). Službeni jezik dhivehi (srodan singhaleškom). Novčana jedinica rufiyaa (1 MVR = 100 laarisa). Društveni bruto-proizvod 373 $/st. (1983). M. se sastoje od 20 atolskih otočnih skupina, sa 1196 otoka (203 naseljena), izduženih u smjeru meridijana na oceanskoj površini od 116 550 km². Otoci se izdižu s podmor. praga koji se pruža od Lakadiva na s do Chagoskog otočja na j dijelu. Gl. atoli: Miladu Madu, Hulule, Malosmadu, Ari, Male, Nilandu, Mulaku, Haddummati, Suvadiva, Addu. Trop. klima; sr. godišnja temp. 27 °C; 1600 mm oborina godišnje. Ribarstvom (lov i preradba) i poljoprivredom bavi se 80% aktivnog st. Uzgaja se kokosov orah, taro, proso, slatki krumpir, kukuruz. Ribarstvo: 30 300 t mor. organizama (1982; bonito ili maledivska riba, tunidi, morski psi). Prehr. (preradba ribe, šećerane) industrija; proizvodnja elektron, elemenata; brodogradilišta (remont brodova). Gl. izvozni proizvodi: svježa riba (56%), sušena, soljena i smrznuta riba (36%), sušene peraje morskih pasa (2,5%), crna ambra (2%), kornjačevina, kauri, koralji. Vrijednost izvoza (1982): 14,3 mil. $ (Japan 44%, Šri Lanka 14%, Švicarska 14%, Mauricijus 12%). Vrijednost uvoza (1982): 42,6 mil. $ (Indija 25%, SR Njemačka 15%, Japan 14%, Šri Lanka 11%, Burma 7%). Turizam (74000 turista, 1983). Međunar. aerodromi na otocima Hululeu i Maleu. Gl. luka: Male. Ukupan lučki promet oko 40 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 30 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 84 808 brt ili 240 007 m³; struktura: 3 tankera za naftu (1808 brt), 4 BC-broda (45 102 brt), 13 brodova za opći teret (32 066 brt), 4 broda tvornice (3751 brt), 3 ribarska broda (1602 brt), 2 FP-broda (267 brt) i 1 tegljač (262 brt). Vojnopomorske snage (1986): 7 p. č. i 4 des. sredstva. – Budući da su ga u 16. st. ugrožavali Portugalci i južnoindijski gusari, maledivski je sultan prihvatio protektorat ceylonske kraljevine Kandyja pa su otada M. dijelili sudbinu Cevlona do proglašenja njegove nezavisnosti; ugovorom s V. Britanijom 1965. stekli su nezavisnost (republika od 1968). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.