magla

magla, vodene kapljice raspršene u prizemnom sloju zraka; m. smanjuje horizontalnu vidljivost na manje od 1 km. Izdvojeni sloj lokalne m., dug stotinjak metara, zove se magleni sloj, a sloj advekcijske m. iznad 500 m zove se magleni banak. Advekcijska m. nastaje hlađenjem donjih dijelova tople vlažne zračne mase koja se djelovanjem umjerena vjetra (do 10 m/s) premješta preko hladnijeg kopna ili mora (topla advekcija); debljina je a.m. 500 m i više; za plovidbu važne su ljetne a. m. (oko Newfoundlanda, Britanskih otoka, Kurilskih otoka i Californije) koje nastaju sudarom između toplih i hladnih mor. struja. A. m. može nastati strujanjem hladnog zraka preko tople podloge (hladna advekcija); toj vrsti pripadaju jesenske m. nad unutrašnjim plovnim putovima. Arktička ili antarktička m. nastaje sublimacijom vodene pare pri isparavanju relativno toplijeg mora u jako rashlađenu i stabilnu zračnu masu iznad ledenih površina; zove se i mor. dim ili smrznuti dim. Frontalna m. nastaje duž tople i okluzijske fronte u prizemnom sloju iznad mora, u srednjim i višim geogr. širinama; na kvazistacionarnoj fronti m. mogu biti trajne; ako je takav sloj na visini, stvara se St-oblak. Inverzijska m., sloj magle koji se širi od inverzijskog sloja troposfere (St-oblak) prema zemaljskoj površini. M. isparavanja nastaje u pokretnoj vlažnoj i hladnoj zračnoj masi u kojoj je zasićenost uzrokovana prelaskom preko toplije površine koja naglo isparava; najčešća je u jesen i zimi, ali je kratkotrajna. M. tropskog zraka, advekcijska m. otvorenog mora; nastaje sudarom tropskog zraka pri nailasku u više geogr. širine, najčešće zimi. Ledena m., sitni ledeni kristali koji lebde u zraku i smanjuju vidljivost; nastaje pri temperaturi od – 45 °C; za NW vjetra oko Newfoundlanda i u zaljevu St. Lawrenceu nastaje ledenokristalna magla, veoma opasna za plovidbu. Monsunska m., rijetka obalna magla advekcijskog podrijetla za monsuna. Morska m., advekcijska m. na moru nastala sudarom postojećega hladnog zraka s nadolazećim vlažnijim zrakom; ugl. su to područja sudara toplih i hladnih mor. struja (poznata newfoundlandska m.). Niska m., tanak sloj radijacijske m. koji ne nadvisuje brod, a vidljivost iznad tog sloja veća je od 1 km; često se ne vidi pramac broda, ah se vide gornji dijelovi brodova koji dolaze. Obalna m., advekcijska m. u obalnom području s velikim razlikama temp. između kopna i mora. Padinska m., magla na planinskim padinama, s izrazitim uzdizanjem zraka u smjeru vjetra i izraženim adijabatskim hlađenjem. Pothlađena m., magla čije kapljice imaju temp. ispod 0 °C. Pretfrontalna m., magla u hladnom sektoru ispred tople fronte; nastaje kondenziranjem isparene pretfrontalne kiše. Radijacijska m., magla u donjim dijelovima stabilne i vlažne zračne mase; nastaje djelovanjem podloge ohlađene zbog zemaljske radijacije za vedrih i tihih zimskih noći; nad morem samo u višim geogr. širinama. Prizemna r. m. javlja se uz samu zemaljsku površinu do 200 m, rijetko do 500 m, pri tihom vremenu do 1 m visine; kroz nju se vide Sunce ili Mjesec. Zafrontalna m., radijacijska m. iznad mokrog i relativno toplijeg tla nakon prolaska hladne fronte.