Madžarska
traži dalje ...Madžarska, država u srednjoj Evropi, između ČSSR na s, SSSR i Rumunjske na i, Jugoslavije na j i jz te Austrije na z; 93 030 km²; 10 571 000 st. (1989). Stanovnici su Madžari (98,8%), Nijemci (0,3%), Slovaci, Hrvati, Srbi, Rumunji i dr. (0,9%); porast st. – 0,1% (1980-85). Službeni jezik madžarski. Gl. grad Budimpešta (Budapest; 2 089 000 st., 1987). Novčana jedinica forinta (1 HUF = 100 fillera). Društveni bruto-proizvod 1750 $/st. (1983). M. je nizinska zemlja; gotovo 4/5 teritorija zauzima Panonska zavala u kojoj je najprostranija nizina Alföld (1/2 teritorija). Na s je gorovito područje Madžarskog sredogorja; tvore ga niže planine: Bakonjska šuma (713 m), Verteška gora (757 m), Nogradska gora (939 m), Matra (1015 m), Bükk (959 m). Umjerena kontinentalna klima nešto je oštrija na i; srednja zimska (januar) temperatura – 3,8 ··· – 1 °C, ljetna (juli) 20 ··· 22,4 °C; oborine: do 500 mm na i, do 800 mm u sr. dijelu, do 900 mm na jz: Riječna mreža pripada porječju rijeke Dunava (crnomorski sliv) koji protječe sredinom zemlje, od s prema j; gl. pritoci: Rabá na z, Tisa na i te Drava u graničnom području s Jugoslavijom. Rijeke su zbog malog pada i obilja vode pogodne za plovidbu; za jakih su zima zamrznute (najviše 2 mjeseca). Najveće jezero Balaton (Blatno jezero; 585 km²); Madžarskoj pripada i dio Nežiderskog jezera na granici s Austrijom. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 21,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 39,2%, u uslužnim djelatnostima 39% st. Uzgajaju se žita-; rice, povrće, šećerna repa, uljarice, duhan, voće, vinova loza, konoplja, lan, soja, krumpir. Šumarstvo (1984): 6,4 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (9,8 mil.), ovaca (3 mil.) i goveda (1,9 mil.). Ribarstvo (1984): 43 857 t slatkovodnih organizama. Rudarstvo: ležišta boksita, nafte (2 mil. t, 1985), zemnog plina, željezne, manganske, uranske, olovne i cinčane rude, ugljena. Prehr., tekstilna, kem. i petrokem., farmaceutska, strojna, elektrotehn. i elektron., drvna i papirna, cementna, du-, hanska industrija, te industrija motor, vozila, keramike; crna i obojena metalurgija. Turizam (10,5 mil. turista 1983; prihod: 434 mil. $). Gl. izvozni proizvodi: strojevi i; transp. sredstva (31,5%), hrana (20,4%),: kem. proizvodi (10,2%), naftni derivati (6,1%), željezo i čelik (3,3%). Vrijednost izvoza (1985): 8538 mil. $ (SSSR 33,5%, SR Njemačka 7,2%, Njemačka DR 6,1%, ČSSR 5,6%, Austrija 3,8%, Poljska 3,7%, Italija 3,4%, Jugoslavija 3,3%). Vrijednost uvoza (1985): 8224 mil. $ (SSSR 29,5%, SR Njemačka 11,1%, Njemačka DR 6,8%, ČSSR 5,3%, Austrija 5%, Poljska 3,9%, Jugoslavija 3,1%). Prometna mreža: 13 045 km željezničke pruge, 29 684 km cesta (asfaltirano 87,3%) i 1622 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom u Budimpešti (Ferihegy). Gl. pristaništa (Dunav): Csepel i Györ; god. pristanišni promet oko 3,5 mil. t. Trgovačka flota (1986): 22 broda za opći teret s ukupno 86 395 brt ili 244 498 m³. Ratna riječna flotila (1986): 26 m-1., 15 p. č. ; oko 500 ljudi. – Panonsku nizinu oko Dunava i Tise naselili su Madžari potkraj 9. st. Za Stjepana I Arpadovića (997-1038) zemlja je pokrštena i sjedinjena; 1102. personalna unija s Hrvatskom. Srednjovj. doba završava porazom na Mohaču (1526); dio zemlje zauzeli Turci, a drugi je potpao pod Habsburgovce; nakon ratova potkraj 17. i na poč. 18. st. Turci se povlače; protuhabsburški otpor kulminirao je 1848-49 (detronizacija Habsburgovaca, slom madž. revolucije);od 1867. M. je u Austro-Ugarskoj Monarhiji bila zasebna država; njezina politika prema nemadžarskim narodima bila je hegemonistička. Nezavisna republika proglašena je 1918, a 1920, nakon kratke vlasti revolucionarnoga radničkog pokreta (Bela Kun), monarhija pod regentom Horthyjem; Trianonskim mirovnim ugovorom izgubila je oko 70% nekadašnjeg ugarskog područja. Uz Hitlerovu pomoć M. je 1938-39. prisvojila Prikarpatsku Ukrajinu i dijelove Slovačke a 1940. sz Transilvaniju; pridruživši se 1941. njem.-tal. napadu na Jugoslaviju prisvojila je Bačku, Banat, Baranju, Međimurje i Prekomurje; 1944-45. oslobodila ju je sovj. armija. Poslijeratnu socijalističku izgradnju ugrozio je staljinistički režim M. Rákosija; dolazi do oružana revolta 1956. i vojne intervencije SSSR-a; izvršene su promjene u upravi i reforme u gospodarstvu. Član je SEV-a i Varšavskog pakta. Promjene u SSSR-u potaknule su proces demokratizacije; 1990. proglašena je Republika Madžarska.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Madžarska. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/madzarska>.