kitovi

kitovi (Cetacea), sisavci ribolika oblika, prilagođeni životu u moru; pluća velika; prednji udovi pretvoreni u peraje, a stražnji zakržljali; repna peraja vodoravna; spolovi razdvojeni. Današnji k. dijele se na 2 razreda: k. zubani (Odontoceti) i k. pločani ili usani (Mistacoceti). Grenlandski k. (Balaene mysticetus; por. Balaenidae) goleme je glave s ulekninom na tjemenu, bez leđne peraje; ima oko 300 usi na svakoj strani gornje čeljusti; duljina do 22 m; dišni ulaz visok do 4 m; živi u Sjevernom ledenom moru; gotovo istrijebljen. Narval ili kljovan (Monodon monoceros), kit zuban iz por. Delphiniapteridae; zakržljale leđne peraje; u mužjaka lijevi očnjak razvijen u dugačku kljovu (2 ··· 2,5 m); bez kljove je dug 4,5 ··· 6 m; živi u 5 Atlantiku. K. perajar (Balaenoptera physalus; por. Balaenopteridae) ima mnogobrojne brazde na trbuhu, 350-370 usi; dug do 24 m; iz Atlantika ulazi u Sredozemno more (ponekad i u Jadran). Plavetni k. (Balaenoptera musculus; por. Balaenopteridae) ima brazde na trbuhu; leđna peraja mala; 360 usi; dišni ulaz visok do 4 m; duljina do 30 m (najveći medu kitovima); živi u vodama od Grenlanda do Nove zemlje i na Antarktici. Ulješura (Physeter macrocephalus), najveći kit zuban (Odontoceti); duljina do 20 m; donja čeljust sa svake strane ima 20–25 zubi, gornja je bez zubi; glava sadržava vorvanj. Živi u vodama Azorâ, sz Afrike i Sjeverne Amerike; pojavljuje se u Sredozemnome moru (i u Jadranu). Iz crijeva ulješure vadi se ambra (dodatak u proizvodnji mirisnih ulja i sapuna).