Kenija

Kenija, država u i Africi s izlazom na Indijski ocean; 580 367 km²; 23 727 000 st. (1989). Stanovnici su Bantu-crnci (98,5%; Kikuyu, Luhya, Luo, Kamba i dr.), Azijci (0,5%), Arapi (0,3%), Evropljani (0,3%) i dr. (0,4%); porast st. 4% (1980-85). Gl. grad Nairobi (959 000 st., 1987). Službeni jezik svahili, govori se engleski, kikuvu, luo i dr. Novčana jedinica kenijski šiling (1 KES = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 495 $/st. (1983). Valovito i nisko područje (zaprema 3/5 ukupne površine) s i si dijela Kenije blago je nagnuto prema ji. U z dijelu sr. Kenije nalazi se i ogranak Velikog istočnoafričkog tektonskog jarka ispunjen jezerima i omeđen visokoplaninskim rubom (Mt. Kenya, 5199 m; Aberdare, 3999 m). Na krajnjem je zapadu (područje oko Viktorijina jezera) prostrani ravnjak Nyanza (viši od 2000 m), klimatski najpovoljniji dio zemlje. Nisko primorje Indijskog oceana široko je 30 ··· 35 km. Nerazvedena obala duga 536 km; pred s dijelom obale nekoliko otočića (Lamu, Manda, Pate). Trop. klima u nizini, umjerena u području iznad 1500m visine (temp, opada s apsolutnom visinom); sr. januarska temp. 23 ··· 29 °C u nizini, 16 ··· 17 °C na visini 1700 ··· 1900 m, 16 °C iznad 2000 m, sr. julska temp. 22 ··· 24 °C u nizini, 15 ··· 17 °C iznad 1700m; oborine: 1000 ··· 1800 mm. Veće rijeke: Tana i Galana. Jezera: Rudolfovo, Viktorijino (dio), Naivasha, Magadi, Amboseli, Hannington. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 17,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 18,3%, u uslužnim djelatnostima 64,4% st. Uzgaja se kukuruz, šećerna trska, pšenica, manioka, slatki krumpir, rajska smokva, ananas, banana, čaj, kava, sisal. Šumarstvo (1983): 29,3 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (12 mil.), koza (8 mil.) i ovaca (7 mil.). Ribarstvo (1984): 78 442 t ribe, od čega 96,6% slatkovodne. Rudarstvo: ležišta zlata, srebra, magnezita, hijanita, niobija, soli. Prehrambena, tekstilna, cementna, petrokemijska (rafinerije nafte), kemijska, drvna, papirna i duhanska industrija. Gl. izvozni proizvodi: kava (25%), čaj (20%), naftni derivati (19%), voće i povrće (9%), cement (4%), kukuruz (2%), sisal (2%). Vrijednost izvoza (1985): 967 mil.$ (V. Britanija 15%, SR Njemačka 13%, Uganda 11%, SAD 6%, Nizozemska 5%). Vrijednost uvoza (1985): 1648 mil.$ (V. Britanija 14%, Ujedinjeni Arapski Emirati 12%, Saudijska Arabija 10%, Japan 9%, SR Njemačka 8%, SAD 6%). Prometna mreža: 2645 km željezničke pruge, 51 472 km cesta (5542 km asfaltiranih). Međunarodni aerodromi: Nairobi (Embakasi) i Mombasa. Gl. luka Mombasa (djelimice služi za prekrcaj ugandskog i etiopskog tereta). Ukupan lučki promet (1984): 4,1 mil. t; ukrcaj 1,1 mil. t, iskrcaj 3 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 29 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 9040 brt ili 25 583 m³; struktura: 1 tanker za kemikalije (988 brt), 1 brod za opći teret (1168 brt), 6 ribar, brodova (1352 brt), 6 FP-brodova (718 brt), 2 opskrbna broda (220 brt) i 13 tegljača (4594 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 350 ljudi. Flota (1986): 4 r.č. (2 u gradnji) i 5 p. č. Vojnopom. baza Mombasa. – K. koju su od davnine nastavala kušitska i bantuska plemena i čijejiu primorje kolonizirali Arapi postala je u 19. st. poprištem borbe za prevlast brit. i njem. kolonijalista; 1890. pripala je V. Britaniji (od 1920. krunska kolonija a obalno područje protektorat). Borba za nezavisnost nakon II svj. rata rezultirala je proglašenjem nezavisnosti 1963. i republike 1964. Cl. Pokreta nesvrstanih zemalja.