Jordan

traži dalje ...

Jordan, država u jz Aziji (Bliski istok) s izlazom na Aqapski zaljev (Crveno more); 97 740 km²; 3 031 000 st. (1989): Arapi (98%; Jordanci i Palestinci), Armenci i dr.; porast st. 3,8% (1980-85). Gl. grad Amman (833 500 st., 1986). Službeni jezik arapski. Novčana jedinica jordanski dinar (1 JOD = 100 filsa). Društveni bruto-proizvod 1710 $/st. (1983). J. je visoravan (800 ··· 1100 m). Na jz i ji dijelu je granitno gorje (do 1745 m), na z tektonska udolina Ghor. Udolinom protječe rijeka Jordan (jedini stalni vodotok) a u njezinom najužem dijelu je jezerska depresija Mrtvog mora (–392 m). Jordanski dio obale Aqapskog zaljeva dug je 26 km. Suptrop. klima; sr. zimska temp, (januar) 7,2 ··· 7,7 °C (u depresiji Mrtvog mora i uz Aqapski zaljev 13,3 ··· 14,9 °C, ljetna (juli) 23,3 ··· 32,6 °C, oborine: 450 ··· 600 mm na z, manje od 50 mm u pustinjama na i. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 10,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 22,9%, u uslužnim djelatnostima 66,8% st. Uzgaja se pšenica, ječam, povrće, evr. voće, banana, agrumi, maslina, vinova loza, smokva. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (l mil.) i koza (0,4 mil.). Ribarstvo (1983): 17 t mor. organizama. Rudarstvo: ležišta fosfata (6,1 mil. t, 1984), potaše i gipsa; dokazana su ležišta nafte. Kem. (umjetna gnojiva) i petrokem., prehr., duhanska i cementna industrija; proizvodnja kože. Gl. izvozni proizvodi: cement (28%), fosfati (23%), voće i povrće (14%), tekstil i odjeća (5%). Vrijednost izvoza (1985): 789 mil. $ (Irak 26%, Saudijska Arabija 15%, Indija 13%, Rumunjska 5%, Pakistan 4%, Kuvajt 4%). Vrijednost uvoza (1985): 2733 mil. $ (Saudijska Arabija 19%, SAD 11%, Japan 7%, V.Britanija 7%, SR Njemačka 6%, Italija 6%). Turizam (1,6 mil. turista; prihod 512 mil. $, 1983). Prometna mreža: 618 km željezničke pruge i 6332 km cesta (asfaltirano 74,4%). Jordanskim teritorijem prolaze dva naftovoda: Transarapski (TAP), dug 1717 km (177 km u Jordanu), povezuje ležišta oko Dharhana (Saudijska Arabija) s lukom u Sidonu (Libanon), a Kirkuk (Irak) – Haifa (Izrael) je izvan upotrebe od 1969. Međunar. aerodromi: Amman i Aqaba. Jedina luka Aqaba. Ukupan lučki promet (1984): oko 12 mil. t; ukrcaj 4mil. t, iskrcaj 8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 5 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 42 365 brt ili 119 893 m³; struktura: 2 BC-broda (25 948 brt), 1 brod za opći teret (9481 brt), 1 FP-brod (6760 brt) i 1 tegljač (176 brt). Vojnopom. snage organizirane su u obalnoj straži pod rukovodstvom zapovjednika OS; sastav (1986): 14 p.č.; oko 300 ljudi; baza: Aqaba. – God. 1517-1918. u Tur. Carstvu; nakon I svj. rata Britanci osnovali i nadzirali autonomni emirat Transjordaniju; 1946. nezavisna kraljevina. U ratu s Izraelom 1948-49. stekla dio Palestine i Jeruzalema, a u ratu 1967. izgubila dio svog područja i Jeruzalem; u novom ratu 1973. poslala čete u pomoć Siriji. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Jordan. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/jordan>.