Island
traži dalje ...Island, država u s dijelu Atlantskog oceana, 480 M ji od Grenlanda, 1290 M s od Škotske i 1600 Μ z od Norveške; 102 828 km² (naseljeno 42 085 km² obalnog pojasa); 251 000 st. (1989), ugl. Islanđana; porast st. 0,6% (1980-85). Gl. grad Reykjavik (91 394 st., 1986). Službeni jezik islandski. Novčana jedinica islandska kruna (1 ISK = 100 aurara). Društveni bruto-proizvod 9060 $/st. (1983). I. se sastoji od istoimenog otoka i mnogobrojnih obalnih otočića (Vestman, Surtsey, Flatey, Grimsey). Poznat je po živim vulkanima (Hekla, Surtur), gejzirima i izvorima vruće vode. Razvedena obala duga 4988 km; mnogobrojni fjordovi (Borgar, Breida, Skaga, Horna, Axar i dr.). Nizine (1/3 ukupne površine) su uz obalu, a u unutrašnjosti je ravnjak (fjeld) s vulkanskim vrhovima (Hekla, 1491 m) i ledenim pokrovima (jökull); ledenjaci: Vatna (8500 km²), Öroefa (Hvannadalshnukur, 2119 m), Myrdals, Lang; vječni snijeg i led pokriva 13% površine gorovitog I. (sr. visina 980 m). Rijeke (najveća Thjórsá, duga 150 km) kratke su s mnogo brzica i slapova. Oceanska klima s hladnim ljetima (10 ··· 12 °C u julu) i blagim zimama (– 1,1 ··· 0,0 °C na j, – 4,0 °C na s); oborine: 470 ··· 860 mm; zimi puše jak Ν vjetar. U poljoprivredi (7,3%) i ribarstvu (14,4%) zaposleno je 21,7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 26,3%, u uslužnim djelatnostima 52% st. Uzgaja se krumpir i repa, a u staklenicima, grijanim geotermalnom vrućom vodom, voće i povrće. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (0,8 mil.). Ribarstvo je najvažnija privredna grana; 1982. ulovljeno je 789 659 t mor. organizama (bakalar, kolja, crni tovar, losos, sleđ, rakovi, školjke) i 224 kita (1982/ /83). Prehr. (tvornice za konzerviranje ribe i rakova) i cementna industrija; obojena metalurgija (aluminij); proizvodnja ribljeg brašna. Gl. izvozni proizvodi: riba i riblje prerađevine (64%), aluminij (10%). Vrijednost izvoza (1984): 744 mil. $ (SAD 28%, V. Britanija 12%, SR Njemačka 10%, SSSR 7%, Portugal 6%). Vrijednost uvoza (1984): 842 mil. $ (SR Njemačka 12%, SSSR 10%, Danska 10%, V. Britanija 9%, Norveška 8%, Švedska 8%). Turizam. Prometna mreža: 12 539 km cesta. Međunar. aerodrom (Keflavik) udaljen 47 km od gl. grada. Ribar. luke: Seyđisfjörđur, Akureyri, Siglufjörđur. Gl. trgovačka luka: Reykjavik. Ukupan lučki promet (1984): 1,9 mil. t; ukrcaj 0,5 mil. t, iskrcaj 1,4 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 389 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 176 409 brt ili 499 237 m³; struktura: 3 tankera za naftu (1539 brt), 1 tanker za naftu i kemikalije (1198 brt) i 1 za različite tekuće terete (1432 brt), 39 brodova za opći (generalni) teret (63 437 brt), 326 ribarskih brodova (98 726 brt), 4 FP-broda (2363 brt), 1 opskrbni brod (356 brt), 2 tegljača (323 brt), 2 jaružala (799 brt) i 10 netrg. brodova (6236 brt). Vojno-pomorske su snage (1986) u sastavu obalne straže; njima upravlja ministar za ribarstvo; oko 130 ljudi i 4 p. br.; baza: Reykjavik. – Od. 9. st. naseljuju ga Norvežani, Irci i Škoti; potkraj 10. st. dopro je Islanđanin Erik Crveni do Grenlanda, a njegov sin Leif do Amerike; 1262. norveški, 1380. danski; 1918-41. u personalnoj je uniji s Danskom. U II svj. ratu na otoku anglo-amer. baze. God. 1944. proglašen nezavisnom republikom.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Island. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/island>.