Gana
traži dalje ...Gana, država u zapadnoj Africi s izlazom na Atlantski ocean (Gvinejski zaljev); (14 786 000 st. (1989); narodi: Akan (14%), Moshi-Dagombe (16%), Ewe (13%), Ga (8%); porast st. 2,5% (1980-85). Gl. grad Accra (859 000 st., 1984). Službeni jezik engleski, govore se i sudanski jezici. Novčana jedinica cedi (1 GHC = 100 pesewa). Društveni bruto-proizvod 320 $/st. (1983). Obalna nizina (široka do 25 km) na j, brežuljkasto područje (788 m) u srednjem dijelu, ravnjaci u s dijelu; duljina nerazvedene obale 539 km. Gl. rijeke: Volta, Tane, Pra; najveći dio toka rijeke Volte pretvoren je u akumulacijsko jezero Voltu ili Akosombu (8730 km²). Tropska klima; temperatura: 20,9 ··· 32,9 °C; oborine: od 1150 mm u unutrašnjosti do 2500 mm na obali; u primorju dva kišna razdoblja (mart–juli; semtembar–oktobar) i jedno suho (decembar– –februar) kada puše suhi Ν vjetar (harmatan). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 50% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 10%, u uslužnim djelatnostima 40% st. Uzgaja se kakaovac (188 000 t kakaa 1984; 3. mjesto u svijetu), kokosova i uljna palma, kukuruz, riža, manioka, arahidi, agrumi, banane, ananas, duhan. Šumarstvo (1983): 9,4 mil. m3 drva (mogano, wawa, sapele, cedrovina). Stočarstvo (1984): najviše koza (2 mil.), ovaca (2 mil.) i goveda (0,8 mil.). Ribarstvo (1983): 228 000 t ribe (82% morske). Ležišta zlata, dijamanata, manganske rude, boksita, nafte; dobivanje mor. soli. Petrokemijska, cementna, tekstilna, duhanska, prehr. (tvornice za konzerviranje voća, uljare) i drvna industrija; obojena metalurgija (aluminij). Gl. izvozni proizvodi: kakao (49%), zlato (13%), drvo (2%). Vrijednost izvoza (1984): 559 mil. $ (SAD 16%, V. Britanija 11%, Japan 8%). Vrijednost uvoza (1984): 579 mil. $ (V. Britanija 22%, Nigerija 20%, SAD 12%, SR Njemačka 9%). Prometna mreža: 953 km željezničke pruge, 21 783 km ceste (asfaltirano 3%) i 520 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Accra (Kotoka), Sekondi-Takoradi, Kunasi, Sumyani, Tamale. Gl. luke: Tema, Sekondi-Takoradi. Ukupan lučki promet (1984): 4 mil. t; ukrcaj 1,5 mil. t, iskrcaj 2,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 137 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 165 644 brt (468 733 m³); struktura: 1 tanker za naftu (965 brt), 17 brodova za opći teret (99 391 brt), 3 broda za preradbu ribe (5602 brt), 98 ribarskih (55 376 brt), 2 opskrbna broda (627 brt), 12 tegljača (2183 brt), 1 jaružalo (450 brt), 3 netrg. broda (1050 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 1200 ljudi. Flota (1986): 2 kor., 4 top., 1 p. br. i 2 p. č. Vojnopom. baze: Sekondi-Takoradi i Tema. – Naseljena već u prapovijesti. Gansku obalu otkrili su 1471. Portugalci; pod nizozemskom vlašću od 1642; samostalna brit. kolonija Zlatna obala (nazvana zbog bogatih nalazišta zlata) od 1874. U I svj. ratu Saveznici su zaposjeli Zapadni Togo 1914. i priključili ga Zlatnoj obali. God. 1951. priznata joj je autonomija; 1957. proglašena je nezavisnom pod imenom Gana i 1960. republikom. Unutrašnji razvitak obilježuju vojni udari (1966. oboren je prvi predsjednik Kwame Nkrumah; 1972, 1978, 1979. i 1983) i teške ekon. prilike. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Gana. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/gana>.