galija

galija, dugi ratni i trg. brod niskih bokova, na vesla i jedra (od 10. do 18. st.); konstrukcija najusavršenija u 17. st. Razvila se u z dijelu Sredozemnoga mora prema biz. dromonu; nakon uvođenja pravog kormila s rudom najbolji brod za dugu plovidbu; u 13. st. proširila se uz cijelu evr. obalu te uz obale s Afrike i Male Azije. Trup je bio dug do 50 m, uzak do 7 m i nizak oko 2,5 m; osobito oblikovana i gusto raspoređena rebra davala su g. dobru poprečnu čvrstoću; uzdužna je čvrstoća bila slabija; trup je nepropusnim pregradama podijeljen u odvojene prostore, skladišta; na kobilicu su se nastavljali uzvojnjaci i statve, a pramac je završavao rilom. G. nije imala visokog nadgrađa: na pramcu (od druge pol. 16. st.) lako nadgrađe za topove (rambota); na palmetu se nastavljao (izvan bokova) talar s klupama za veslače (galijoti); iza talara nalazio se dio slobodne palube sa dva siza, a na povišenoj krmi karakteristično nadgrade (kolijevka i njezin prednji dio – karoc) s uzdužnom gredom (sljemenica) za izviđača i poprečnom gredom (trupa) za peljara; prolaz i mostić (korsa) išli su sredinom od pramca do krme; iako je g. bila brod na vesla, imala je često i snast s jedrima: dva okomita oboriva jarbola s dugim lantinama i latinskim jedrom. G. je redovito imala dva brod. čamca: kaić (smješten na brodu) i barku tegljenu iza krme. G., osobito u 17. st., bile su često raskošno ukrašene (zvir, odn. pulena, gigant, kvadar odn. slika, grb) i bogato okićene (zastave, plamenci, rošci); najraskošnija je bila reala, g. zapovjednika plovnog sastava (franc. général des galères). G. je bila naoružana topovima i bacačima kamena. Posada: zapovjednik (soprakomit, kapetan) i oficiri (komiti, naukjer, augusin), veslači (galijoti) i mornari; vojnicima i bombardijerima zapovijedao je štab (3-5 časnika). Dubrovačka g. (1346) imala je 149 čl. posade: kapetan i 2 sluge, 8 naukjera, sopramasarij, 8 balistera, stolar, kalafat i 127 mornara. U borbu su g. nastupale u frontalnom stroju; protivničke g. približavale bi se pramcima, a vojnici bi jurišali preko palmete na neprijatelja. Razvojem → linijskih brodova, naoružanih s mnogo topova, borbena se vrijednost g. veoma smanjila. Prema vrsti vesala (zenzilno veslo, veslo na skaloč), rasporedu ili broju veslača (ukupno ili po veslu), veličini, konstrukciji ili namjeni razlikovale su se ove g.: bastarda, bastardela, dvoveslarka, četveroveslarka, četrdesetoveslarka, duga, flandrijska, generalska, kapitanska, laka, londonska, peteroveslarka, pjata, reala (velika reala), teretna, troveslarka, zaštićena i zenzilna galija. – Naziv g. često je sinonim i opći naziv za brod na vesla iz prošlosti (npr. rimska birema, trirema).