Finski zaljev

Finski zaljev, dio Baltičkog mora i od spojnice rt Hanko (Finska) – rt Pisapeja (Estonska SSR); duljina 230 M, širina 28 ··· 66 M; 29 500 km²; najveća dubina (150 m) u z dijelu, u središnjem dijelu dubok 60 ··· 70 m, u i 30 ··· 40 m, u Kronštadskom zaljevu 7 m. Osobito je razvedena s obala. Veći otoci: Osmussaar, Pakri, Naissaare, Suursari, Lavansari, Sejskari, Kotlin, Boljšoj, Berzovij, Jusaro, Dagerö i Wessö. Sr. temp. zraka u januaru -4 do -8 °C, u julu 16,1 ··· 17,8 °C; zimi i u proljeće puše SW, ljeti NW i W vjetar; često olujne jakosti. Oborine: oko 700 mm (25-33% snijega). Magle su najčešće u proljeće (noću). Srednja površinska temperatura mora ljeti 15 ··· 17°C; zaleđivanje počinje krajem novembra i traje do kraja aprila; plovidba se odvija uz pomoć ledolomaca (Kronštadt je zaleđen 160 dana, Vyborg 167, Helsinki 137, Hanko 56, Paldiski samo 33 dana). Zbog dotoka slatke vode (Neva i Narva) mala je slanost površinske mor. vode (2 ··· 5‰). Opći je smjer struje W, brzina 0,5 ··· 1,2 čv. Neznatna amplituda mor. mijena (0,1 m). Zbog velike količine planktona zaljev je bogat ribom (sleđ). F. z. ima ekonomsko i strateško značenje za SSSR i Finsku. Gl. luke: Helsinki i Hanko (Finska) te Lenjingrad, Kronštadt (rat. luka) i Tallin (SSSR).