Færøerne

Færøerne, također Færøer ili Føroyar, udomaćeno Ovčji otoci, otočna skupina i dan. autonomno područje u s dijelu Atlantskog oceana, između Islanda na sz i Shetlandskog otočja (V. Britanija) na ji, 850 Μ sz od Danske; 1399 km²; 46 500 st. (1987). Gl. grad Tórshavn (Thorshavn; 15 287 st., 1987) na otoku Strømøu. Službeni jezici danski i færøerneanski. Novčana jedinica færøerneanska kruna; u opticaju je i dan. kruna. Društveni bruto-proizvod 9850 $/st. (1983). F. se sastoji od 18 otoka upravno svrstanih u sedam skupina: Norderøernes (Norđoyar; 240,77 km²), Østerø (Eysturoy; 286,33 km²), Strømø (Streymoy; 392,29 km²), Vagø (Vágur; 187,89 km²), Sandø (Sandoy; 124,74 km²), Sjeverni Suderø (Suđuroy; 96,82 km²), Južni Suderø (70,01 km²). Građeni su od vulkanskog kamenja (bazalti); obala je duga 764 km. Oceanska klima pod utjecajem je ogranka Sjevernoatlantske struje; sr. god. temp. 6,4 °C, zimska (januar) 3,5 °C, ljetna (juli) 9,8 °C. God. količina oborina 1395 mm. Zbog jaka W vjetra i čestih oluja, vegetacijski je pokrov oskudan. Poljoprivredom se bavi 1,6% aktivnog st.; obrađeno je samo 6% površine; uzgaja se krumpir i povrće. Stočarstvo: 71 000 ovaca i 2000 goveda. Ribarstvom, gl. privrednom granom, bavi se oko 17% aktivnog st.; god. 1983. ulovljeno je 330 400 t mor. organizama (atlantski bakalar, kolja, crni tovar, norveški živorodac, plavi pišmolj, atlantski sleđ, atlantska skuša). Tvornice za preradbu i konzerviranje ribe, rakova i školjaka te brodogradilišta za ribar. brodove. Gl. izvozni proizvodi: riba (75%) i školjke (10%). Vrijednost izvoza (1985): 179 mil. $ (SAD 28%, Danska 16%, V. Britanija 14%, SR Njemačka 11%, Francuska 7%). Vrijednost uvoza (1985): 248 mil. $ (Danska 59%, Norveška 15%, SR Njemačka 14%). Ukupan lučki promet (1984): 450 000 t tereta; ukrcaj 150 000 t, iskrcaj 300 000 t. Prometna mreža: 200 km cesta. Međunar. aerodrom na otoku Vagøu. Gl. luke: Torshavn, Fuglafjorđur, Klaksvik, Skalafjorđur, Tvøroyri, Vágur i Vestmanna. Trgovačka flota (1986): 195 brodova (većih od 100 brt) s ukupnom tonažom 115 394 brt ili 326 565 m³; struktura: 1 tanker za naftu (499 brt) i 6 tankera za kemikalije (10 385 brt), 3 LNG odn. LPG-broda (3668 brt), 27 brodova za generalni (opći) teret (25 763 brt), 148 ribarskih brodova (57 158 brt), 9 FP-brodova (16 581 brt), 1 tegljač (436 brt), 1 jaružalo (156 brt) i 1 netrg. brod (748 brt). – Stanovnici otočja potomci su norv. Vikinga; priznavali su norv. suverenitet do 1380. Od tada su u sastavu Danske.