elipsoid

x²/a² + y²/b² + z²/c² = 1 gdje su a, b i c gl. poluosi. Specijalan je oblik e. rotacijski e.; nastaje rotacijom elipse oko jedne njezine osi i stoga su mu dvije poluosi jednake; ako je c = b, x²/a² + y² + z²/c² = 1; volumen e. jest V = a · b · c · π; upotrebljava se za približan prikaz Zemlje koja zbog spljoštenosti na polovima odstupa od oblika kugle. Referentni e., elipsoid kojega je zapremnina jednaka geoidu. U svijetu je prihvaćeno više vrsta r. e.: Clarkeov elipsoid iz 1866. god. (a = 6 378 206,4 m; b = 6 356 583,8 m, f=(a – b) a = 1/294,98); elipsoid Krasovskog (a = 6 378 245 m, b = 6 356 863,029 m; f = 1/298,3); Besselov prihvaćen u SFRJ (a = 6 377 397,155 m, b = 6 356 078,963 m, f = 1/299,15287); svjetskog geodetskog sistema (a = 6 378 135 m, b = 6 356 750,25 m, f = 1/298,26); međunarodni (a = 6 378 388 m, b = 6 356 911,946 m, f = 1/297) i dr. Za geodetske radove manjeg opsega r. e. se može smatrati kuglom u koje je polumjer R = √ MN  gdje je Μ srednji polumjer zakrivljenosti meridijana, a Ν zakrivljenosti prvog vertikala; za radove unutar 200 km za praksu je dovoljno točno uzeti da je R = 6370 km.