Egipat

traži dalje ...

Egipat, država u si dijelu Afrike te na Sinajskom poluotoku u Aziji s izlazom na Sredozemno i Crveno more; 1 001 499 km², naseljeno samo 35 377 km²; 54 779 000 st. (1989), ugl. Arapa (99,7% st.); porast st. 2,8% (1980-85). Gl. grad Kairo (arap. Al-Qahira; 6 325 000 st., 1986). Službeni jezik arapski. Novčana jedinica egip. funta (1 EGP = 5 tallara = 100 piastra). Društveni bruto-proizvod 730 $/st. (1983). E. se sastoji od Libijske pustinje i oaza na zapadu, doline rijeke Nila i Arapske pustinje na istoku te planinskih područja na Sinaju. Duljina obale 2450 km; sredozemna je obala niska (nilska delta), a crvenomorska nepristupačna zbog koraljnih grebena. Suptropska klima; zimska (januar) temperatura 13,1 ··· 16,0 °C, ljetna (juli) 26,2 ··· 32,2 °C; god. oborine 0 ··· 170 mm (na sredozemnoj obali); u proljeće puše suhi SW i S vjetar (khamsin), ljeti etezijski Ν vjetar (olakšava plovidbu Nilom). Nil, jedina egipatska rijeka, populacijska je i privr. okosnica zemlje. U poljoprivredi radi 36,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 18,4%, a u uslužnim djelatnostima 45,4%. Uzgaja se pamuk, kukuruz, riža, pšenica, agrumi, arahidi, datulja, šećerna trska, evr. voće. Stočarstvo (1984): najviše bivola (2,4 mil.) i goveda (1,8 mil.). Ribarstvo: 140 000 t ribe (1983; 2/3 ulova slatkovodna riba); vade se spužve (Sredozemno more) te koralji i bisernice (Crveno more). Ležišta nafte (44 mil. t, 1985) i zemnog plina, željezne i manganske rude, fosfata; proizvodnja mor. soli. Tekstilna, kem., petrokem., gumarska, cementna, papirna, prehr. i duhanska industrija; crna i obojena metalurgija; proizvodnja automobila; remontna brodogradilišta. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: nafta (66%), pamuk (14%). Vrijednost izvoza (1985): 3714 mil. $ (Italija 22%, Izrael 14%, Francuska 7%, Rumunjska 6%, Nizozemska 5%). Vrijednost uvoza (1985): 9961 mil. $ (SAD 19%, SR Njemačka 10%, Italija 8%, Francuska 7%). Prometna mreža: 4385 km željezničke pruge, 30 069 km ceste (47% asfaltirano) i 3060 km unutrašnjih plovnih putova (Nil i rukavi u delti). Sueski kanal (dug 173 km) povezuje Sredozemno sa Crvenim morem. Gl. aerodromi: Kairo, Aleksandrija, Aswan, Luxor, Port Said. Gl. luke: Aleksandrija, Port Said, Suez. Ukupan lučki promet (1984): 44 mil. t; ukrcaj 11 mil. t, iskrcaj 33 mil. t. Trgovačka flota (1986): 422 broda (veća od 100 brt) s ukupno 1 063 020 brt ili 3 008 347 m³; struktura flote: 46 tankera za naftu (98 141 brt), 1 tanker za naftu i kemikalije (635 brt), 14 BC-brodova (343 079 brt), 125 brodova za generalni teret (445 963 brt), 9 putn.-teretnih brodova (48 044 brt), 7 ribar. brodova (8843 brt), 25 FP-brodova (30 858 brt), 19 raznih opskrbnih brodova (7906 brt), 110 tegljača (33 661 brt), 4 jaružala (20 184 brt), 3 istraživačka broda (1109 brt), 59 netrg. brodova (24 597 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; ukupno 20 000 ljudi. Flota (1986): 14 podm., 3 raz., 7 fr., 30 r. č., 29 t. č., 41 p.br. (6 u planu), 3 top., 12 m-l., 27 des. plovila; 12 protupodmorn. he.; vojnopom. baze: Aleksandrija, Port Said, Mersa Matruh, Port Tewfik, Hurghada i Safaqa. – Dolina rijeke Nila bila je kolijevka visoke civilizacije u starom vijeku (od ← 6. tisućljeća); povijesno doba počinje o. ← 2900. sjedinjenjem zemlje u jedinstvenu državu. Ona se širila na Palestinu, Nubiju i Libiju, a pomorske veze održavala s Kretom, Sirijom i Somalijom; slabila je zbog unutrašnjih previranja i vanjskih napadaja te ponovo jačala sve dok ← 525. nije postala perzijskom provincijom. Nakon vladavine Aleksandra Makedonskog (od ← 332), Ptolemejevića (od ← 305), Rima (od ← 30) i Bizanta, Egipat je nakon 639. potpao pod arapsku vlast; 1517. zauzeli su ga Turci. U dr. pol. 19. st. dovršen je Sueski kanal; prodor evr. sila završio je uspostavom potpune brit. kontrole (1882); 1914. V. Britanija objavila je ukidanje tur. vrhovne vlasti i uspostavila svoj protektorat, koji je ukinut 1922. pod pritiskom nacionalističkog pokreta Vafd. Od 1936. do 1954. brit. snage stacionirane su samo u zoni Sueskog kanala. God. 1952. oficiri (Gamal Abdel Naser) prisilili su kralja Faruka na abdikaciju, a 1953. proglašena je republika. Naser je 1956. nacionalizirao Sueski kanal, na što je došlo do anglo-franc. i izraelske voj. intervencije, zaustavljene akcijom UN. Pokušaji ujedinjenja E. sa Sirijom i Jemenom nisu uspjeli (1958); nakon neuspjeha u III arap.-izraelskom ratu (1967) E. je izgubio teritorij istočno od Sueskog kanala; u IV ratu (1973) postigao je uspjeh na drugoj strani kanala. Sporazumom (1974) E. je zadržao pojas i sueske obale, što je omogućilo otvaranje kanala (zatvoren od 1967); 1975. vraćeni su mu i teritoriji na Sinaju do strateških klanaca; 1979. sklopljen je mirovni ugovor s Izraelom. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja; 1964. bio domaćin II konferencije.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Egipat. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/egipat>.