Egejsko more

Egejsko more rubno more Sredozemnoga mora, između Balkanskog poluotoka, Male Azije, Rhódosa i Krete; 179 000 km²; dugo do 360 M, široko do 170 Μ; zavale: Kretska (duboka do 3411 m), Khíoska (1262 m), Sjevernosporadska (1257 m); u središnjem dijelu dubina do 500 m. E. m. ima najrazvedenije obale na svijetu. Otočne skupine: Cikladi, Sjeverni i Južni Sporadi s Dodekanezima; j otočki niz (Kíthira, Kreta); otoci uz tur. obalu: Khíos, Lésvos, Límnos, Imroz i dr. Veći zaljevi: Solunski, Argolidski, Eginski (Saronski), Strimónski, Saroski, Kasandrijski, Ayionski, Pagasajski, Edremitski, Izmirski, Kuşadaski, Mandalijski, Istanköyski. Meteorološku situaciju u prvom redu uvjetuju sredozemne ciklonske staze; temp. zraka: u januaru 5 ··· 11 °C, u julu 25,5 ··· 28 °C; od oktobra do marta prevladava jak i hladan N, NE i SW vjetar, a od maja do augusta NE vjetar (dosiže olujnu jačinu oko Ciklada); u septembru izmjenjuju se zmorac i kopnenjak; sr. vlažnost zraka nad morem oko 70%; prosječna naoblaka 4/10; oborina je najviše zimi, prosječno 635 mm na kopnu, a 380 mm nad otocima. Vidljivost dobra; magle su česte u s dijelu (novembar – mart), ljeti izmaglica (kalina). Temperatura mora u februaru 11,7 ··· 15,5 °C, u augustu 22 ··· 24,4 °C; sr. slanost površinske vode 36‰, u j dijelu 38,5‰, u s dijelu 33‰; gustoća mor. vode 1,015 ··· 1,016; boja mora svijetloplava. Mor. struje pod jakim utjecajem vjetra; ogranak sredozemne struje teče uza z obalu Male Azije brzinom 1 ··· 2 čv; kod Dardanela jedan krak teče kao dubinska struja prema Crnom moru; drugi krak s površinskom strujom iz Crnog mora teče Egejskim arhipelagom u više odvojaka koji u jz dijelu E. m. ponovno ulaze u gl. struju Sredozemnog mora. Mor. mijene su poludnevnog tipa; amplituda raste od juga (Kreta do 20 cm) prema sjeveru (Solun 45 cm, Izmir 70 cm). Gl. lovina: srdele, inćuni, šnjuri, gire, bukve, cipli, sipe i raže; spužvarstvo. Plovidbeni put iz Jonskog mora (kroz Korintski kanal) odn. iz Crnog mora (kroz Dardanele) grana se u tri pravca: luke i grč. obale, luke z azij. obale te međunar. plovidbeni put koji i od Krete vodi za Libanon, Izrael, Egipat i dalje za Indijski ocean, a z od Krete za ostale sredozemne luke.