danji luk

danji ili vidljivi luk, dio deklinacijske paralele neb. tijela nad astronomskim (pravim) horizontom. Za stanovnike s hemisfere danji i noćni luk imaju ona neb. tijela u kojih je deklinacija manja od komplementa motriočeve geogr. širine; d. l. duži je što je motrilac bliže ekvatoru i što je pozitivna deklinacija neb. tijela veća; ako je motrilac na ekvatoru odn. ako je deklinacija nula, d. l. jednak je noćnom; za motrioca na Sjevernom polu postoje samo cirkumpolarna (deklinacija +) i anticirkumpolarna (deklinacija –) neb. tijela. Za Sunce trajanje d. l. odgovara građanskom danu ali zbog refrakcije, odn. svitanja i sumraka, vidljivi lukovi malo su duži od pravih (između točaka pravog izlaska i zalaska); za motrioce s hemisfere (do paralele 66°33' N) od 21. 3. do 23. 9. Sunčev d. l. dulji je od noćnog; najdulji je 22. 6. (deklinacija +23°27') – dan ljetnog solsticija, a 21. 3. i 22. 9. (deklinacija 0°) d. 1. jednak je noćnom (osim polova) – ekvinocijski dani; za motrioce sjevernije od paralele 66°33' N, ljeti je Sunce cirkumpolarno (polarni dan), a zimi anticirkumpolarno; za negativne Sunčeve deklinacije (zima s hemisfere), odn. općenito za motrioca j hemisfere, situacija je obrnuta.