Čehoslovačka

Čehoslovačka, država u središnjoj Evropi; 127 889 km²; 15 661 000 st. (1989): Česi (63,8%), Slovaci (31%), Madžari (3,8%), Poljaci (0,4%), Nijemci (0,4%), Ukrajinci (0,3%) i dr. (0,3%); porast st. 0,3% (1980-85). Gl. grad Prag (1 194 873 st., 1986). Službeni jezici češki i slovački. Novčana jedinica kruna (1 CSK = 100 halera). Društveni bruto-proizvod 5690 $/st. (1983). Č. se sastoji od tri prirodne cjeline: od Moravske zavale u središnjem, Češke zavale u z (češki kvadrat) i Karpata (Gerlachovský štit, 2655 m) u i dijelu. U j dijelu Slovačke prevladavaju nizine. Gl. plovne rijeke: Laba s Vltavom, Odra, Morava, Dunav (pritoci: Váh, Nitra, Hron). Umjerena kontinentalna klima; sr. zimska temp. (januar) –3,7 ··· 3,2 °C, ljetna (juli) 10,5 ··· ··· 16,5 °C; oborine: 500 ··· 1000 mm godišnje. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 13,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 47,4%, u uslužnim djelatnostima 39% st. Uzgaja se pšenica, ječam, šećerna repa, krumpir, hmelj, vinova loza, voće i povrće. Šumarstvo (1984): 18,8 mil. m3 drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (7 mil.). i goveda (5,2 mil.). Ribarstvo (1984): 19 600 t slatkovodne ribe. Ležišta ugljena, željezne i uranove rude, magnezita, prirodnog plina i dr.; naftovod Družba povezuje ČSSR s naftonosnim poljima u SSSR. Razvijena je crna i obojena metalurgija, strojna, elektrotehn., automobilska, drvna, papirna, keramička, kem. i petrokem., tekstilna i prehr. industrija te proizvodnja muzičkih instrumenata. Turizam. Glavni izvozni proizvodi: strojevi i transportna sredstva (55%), željezo i čelik (7%), naftni derivati i goriva (6%), obuća (4%). Vrijednost izvoza (1983): 16 777 $ (SSSR 42%, Njemačka DR 9%, Poljska 7%, Madžarska 5%, SR Njemačka 5%, Jugoslavija 4%). Vrijednost uvoza (1983): 16 324 $ (SSSR 46%, Njemačka DR 10%, Poljska 6%, Madžarska 5%, SR Njemačka 5%). Prometna mreža: 74 100 km cesta (100% asfaltirane), 13 141 km željezničke pruge, te 483 km unutrašnjih plovnih putova. Laba s Vltavom povezuje zemlju sa SR Njemačkom (Hamburg, Sjeverno more), Odra s Poljskom (Szczecin, Baltičko more), a Dunav sa SR Njemačkom, Austrijom, Madžarskom, Jugoslavijom, Bugarskom, Rumunjskom i SSSR. Međunar. aerodromi: Prag (Ruzynĕ), Bratislava, Brno. Gl. riječna pristaništa: Prag, Mĕlnik, Ústi nad Labem i Dĕčín (Laba i Vltava), Bratislava i Komárno (Dunav). Ukupan pristanišni promet oko 10 mil. t. Trgovačka morska flota (1986): 20 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 197 868 brt ili 559 966 m³; struktura: 6 BC-brodova (116 158 brt) i 14 brodova za generalni teret (81 710 brt). – Slav. češka, moravska i slovačka plemena u srednjem su vijeku priznavala tuđu vlast i organizirala svoje države. Češka država (Přemyslovići) na vrhuncu je u 13. st., Slovačka, samostalna u 9. st., bila je u Velikomoravskoj Državi (uništili je Madžari u poč. 10. st.), pod Přemyslovićima i od 1308. pod Ugarskom. Nakon 1278. Češka je bila vezana uz Njem. Carstvo; u 15. st. vjerskoreformatorski rad Jana Husa i husitski ratovi; od 1526. Česima vladaju Habsburgovci. Otpor tuđinskoj vlasti i odnarođivanju zaoštrio se u 19. st. u borbi za polit. i gospodarsko oslobođenje. U I svj. ratu Tomáš Garrigue Masaryk, Eduard Beneš i Milan Štefánik poveli su akciju za stvaranje nezavisne čehosl. države, koja je uspostavljena 1918. Nova država bila je opterećena neriješenim slovačkim pitanjem, a zahtjev njem. manjine u Sudetima za autonomijom izazvao je krizu koja je riješena 1938. Münchenskim sporazumom (uz pristanak V. Britanije i Francuske ČSR je Hitleru ustupila Sudete); 1939. Hitler je okupirao češke zemlje (Češkomoravski protektorat), a Slovačka je proglašena »nezavisnom državom«. God. 1944. u Slovačkoj je izbio nar. ustanak i proglašena je ČSR; nakon oslobođenja ona je obnovljena u predratnim granicama; 1948. sastavljena je vlada od komunista i socijalista i donesen novi ustav. Ustavom 1960. dobiva naziv ČSSR. Čl. SEV-a (1949) i Varšavskog ugovora (1955). Program demokratskih reformi (1968) potaknuo je sukobe i intervenciju snaga Varšavskog ugovora. God. 1969. dovršena je federalizacija Republike, sastavljene od Češke i Slovačke. God. 1973. poništen je Münchenski sporazum. Promjene u SSSR-u potaknule su demokratizaciju; ukinut je jednostranački sustav te 1990. proglašena Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR).