brod

brod (engl. ship, vessel; sinonim lađa; hist. korablja), plovilo propisane konstrukcije i veličine, osposobljeno za sigurnu i efikasnu plovidbu; određeno je normama plovidbenog prava. Manje plovilo od b. jest Čamac; brodić ili brodica neslužbeni je naziv za malen b. ili veći čamac. Naziv b. izveden je zamjenom značenja riječi brod, koja znači gaz ili mjesto gdje je uređen redovit prijevoz (najčešće preko rijeke). Podjela je brodova višestruka. Prema namjeni b. može biti: trg. (teretni, putn. i teretno-putn. odn. putn.-teretni), rat. (borbeni i pomoćni), javni, reprezentativni, ribar., hidrotehn. i b. posebne namjene (specijalni b.); pojedine vrste b. ističu se posebnim tehn. ili komercijalnim osobinama; sve je više novih tipova b. za pojedine ili različite vrste tereta (redovito masovnoga). Prema brodskoj formi: deplasmanski, poludeplasmanski, gliserski, hidrokrilni, lebdjelica (površinski), podmornica i ronilica (podvodni). Prema području (vodama) plovidbe: mor. b. (→ plovidbene kategorije); b. unutrašnje plovidbe, riječno-mor. odn. mor.-riječni; na mor. b. primjenjuju se nac. ili međunar. propisi (međunarodno putovanje); b. unutrašnje plovidbe ograničeni su na određenu plovidbenu mrežu. Prema porivnom sistemu (propulziji): b. na vesla (praktički više ne postoji), b. na jedra (jedrenjak), b. na meh. pogon (parobrod, motorni, elektromotorni, turbinski, nukl.) i b. s kombiniranim pogonom (CODAG, CODOG, COSAG, COGAS, COGOG); b. s kotačem (kolarica), b. s vijkom, b. s Voith-Schneiderovim propelerom, mlaznim propulzorom i b. na zračnom jastuku (lebdjelica). Prema brodogr. materijalu: drveni, čelični, ferobetonski, stakloplastični i mješovite (kompozitne) građe. Prema konstrukciji trupa odn. načinu gradnje: jednotrupni i višetrupni b. (katamaran i trimaran), b. s uzdužnim, poprečnim ili mješovitim sistemom orebrenja, zakovane ili zavarene konstrukcije. Prema vrsti nadgrađa: b. s glatkom palubom, bez nadgrađa, s tri nadgrađa, s produženim kasarom, sa zaštitnom palubom, s uzdignutom krmenom palubom, sa slobodnom palubom. Brod. u gradnji odn. rekonstrukciji podliježe tehn. i inspekcijskom nadzoru, a u eksploataciji pregledima; ocjenjuje se sposobnost broda za plovidbu za određene plovidbene granice (kategorije) i određenu namjenu. Gl. svojstva b.: pom. ili plovidbena (plovnost, stabilnost, nepotonjivost, držanje ili ponašanje na valovima, brzina, kormilarenje odn. upravljivost), eksploatacijska (npr. nosivost, kapacitet, čvrstoća trupa i opremljenost, rentabilnost, autonomnost) i tehn.-ekon. (cijena gradnje, eksploatacije i prijevoza). – U pom. pravu opći pojam broda nije strogo definiran, pojedine države definiraju ga različito a o njemu ovisi primjena posebnih materijalnih propisa (brodarova odgovornost, osiguranje, sudari) i propisa formalnog prava (nadležnost suda, poseban postupak). B. je pokretna stvar posebne vrste, izjednačen je s nekretninama; on je i složena stvar sastavljena od više dijelova (trup, uređaj za pogon) te od stalne opreme (čamci, sidra). B. ima elemente individualnosti (ime, luka, pripadnost, narodnost – vije zastavu svoje države) i poseban građanskopravni i međunarodnopravni položaj. Suverenitet SFRJ proteže se na b. koji imaju jugosl. drž. pripadnost kad se nalaze na otvorenom moru, u skladu s međunar. pravom. Svojstva te pravni položaj b. i njegove posade dokazuju se brod. dokumentima u skladu s Konvencijom SOLAS i dr. konvencijama, a u nas i Zakonom o pom. i unutrašnjoj plovidbi; u ime vlade SFRJ međunar. svjedodžbe izdaje Jugoregistar. – Razvoj trg. i rat. b. odredila je namjena, a gl. brodogr. materijal, vrsta pogona i poriva odredili su gl. vrste i tipove b. te njihova bitna svojstva. B. se razvio povećanjem čamca; u neolitiku ima razvijene sastavne elemente, u brončano doba postoje b. i za više od 30 osoba; iz željeznog doba poznati su b. većih dimenzija (brodić iz Ljubljanskog Barja dug je 30 m, širok 4,5 m, visina boka 50 cm). U starom vijeku najtipičniji je razvoj sredozemnih brodova: staroegipatski, kretski, fenički, starogrčki (galija – trijera, hipagoga), brodovi Isse (razvili su se iz hipagoge), kartaški (usavršena rat. trirema), starorimski (trirema, korbita), istočnojadranski (liburna), bizantski (dromon, korab); srednjovj. pom. središta na Sredozemlju, osobito Venecija, Genova i Dubrovnik (od 9. st.) nasljeđuju biz. brodogradnju; starohrvatski b. (sagena, kondura) nastavljaju tradiciju liburne; razvojem galije i ugradnjom prvog kormila u sredini krme ona je postala prvi trg. brod duge plovidbe (Crno more–Sredozemno more–z evr. obala); u s Evropi razvili su se od 8. do 12. st. vikinški b. (knarr, drakar, snekar); u 9. i 10. st. javlja se novi tip b. (koka i nava); atlantska i sredozemna nava, karakterističan tip srednjovj. okruglog trg. i prilagođenoga rat. b. na jedra, održala se do druge pol. 19. st.; od 14. st. tipičan je veliki teretni jedrenjak karaka; u 16. i 17. st. uz port. karake (nosivost 1500 ··· 2000 bačava) osobito su poznate velike dubrovačke karake, najveći tadašnji brodovi. U doba velikih geogr. otkrića poznatiji su karavela (Kolumbova Santa Maria) i galijun (15-17. st.; Mayflower). U novom vijeku (do 19. st.) razvijaju se samo posebni tipovi rat. brodova; rat. b. počeli su se dijeliti na klase. Trg. b. duge plovidbe postaju vrlo slični, prevladava okrugao b. visokih bokova i nadgrađa s balkonima (najraskošniji su linij. b. za Luja XIV); od kraja 17. st. do druge polovice 19. st. uglavnom su trojarbolni. Najveći b. toga doba najčešće su ratni (engl. Henry Grâce à Dieu, 1500 t, iz 1514; franc. Grande Françoise iz 1533; engl. Sovereign of the Seas, 1600 t, prvi linij. tropalubnjak, porinut 1637; franc. Soleil Royal, 1640 t). U 17. st. b. se redovito nazivaju prema kompaniji odn. liniji na kojoj plove (npr. istočnoindijac, zapadnoindijac, levantinac, gvinejac). U doba b. na jedra najkarakterističniji je linij.b., posljednji i najveći drveni rat. jedrenjak (prvi engl. Ark Royal i Dreadnought, 1588; posljednji franc. Valmy, 1847). Trup trg. drvenog jedrenjaka u 18. st. nije se bitno mijenjao; pojavljuju se prečke, nestaje nakosni jarbol s jedrom, uvedena je i unutrašnja posrtnjača, od lat. krmenog jedra nastala je sošnjača; poč. 19. st. grade se brzi brodovi. ugl. za krijumčarenje (najbrži su bili brodovi za prijevoz robija), trg. fregate, značajne po nosivosti (engl. Earl of Baleares, 1417 t, 130 ljudi), atlantski poštari te kliperi (prvi vjerojatno Ann McKin, 1832), posebno californijski kliperi (najveći Sovereign of the Seas, 2421 t; 1852), opijumski i čajni (pravi) kliperi, konstruirani prema amer. prototipu Rainbow (1843), odn. prema engleskom prototipu Scottish Maid (→ BOM–Builders’ Old Measurement). Završna faza razvoja drvenih jedrenjaka ide u 19. st. Grade se b. s meh. pogonom, najprije kombinirano na jedra i parostroj (s porivom na bočne kotače), potom pravi parobrod (s porivom na vijak). Prve posve željezne b. (barže) gradili su Britanci (1787); prvi veći željezni parobrod bio je Aaron Manby (1821). Prvi je b. s parostrojem Charlotte Dundas (1801), a prvi parobrod u redovitoj plovidbi (1807) bio je amer. Clermont; Savannah (s bočnim kotačima) prvi je preplovio Atlantski ocean s pomoću jedara i parostroja. Prvi je rat. b. s parostrojem amer. Demologos (1814). Prvi željezni mor. b. klasificiran kod Lloyda bio je Sirius (1837). Iste godine izgrađen je željezni jedrenjak Ironside. God. 1838. u Bristolu je izgrađen prvi prekooceanski parobrod Great Western, kompozitne gradnje, s pogonom na kotače (2300 t, dug oko 70 m, 500 kW); njime je prvi put, samo s pomoću parostroja, preplovljen Atlantski ocean (za 15 dana i 12 sati). Kompozitnu gradnju patentirao je 1839. Wiliam Watson koji je izgradio parobrod Assam (450 t). God. 1839. u V. Britaniji izgrađen je parobrod Archimedes, a u SAD rat. b. Princeton, prvi brodovi s pogonom na vijčani propeler; Britannia je prvi parobrod kompanije Cunard Line koji je 1840. prešao Atlantik; 1843. porinut je prvi željezni prekooceanski parobrod s porivom na vijak (Great Britain), do tada najdulji brod (100 m, 3000 t); 1857. porinut je Great Eastern, najveći b. u 19.-st. (210 m, 27 408 t istisnine). Cunard Line gradi parobrod Persia (3300 brt, poriv dva kotača, 14 čv). Prvi naš željezni parobrod bio je (1862) riječni srp. brod Deligrad; a na moru 1872. Hrvat (vlasnik Prvo hrv. pom. parobrodarsko društvo, Senj). Prve propise za željezne b. izdao je 1855. Lloyd’s Register, a prvi čelični mor. b. Buenos Ayrean izgrađen je 1879. u V. Britaniji. Iste godine prvi je put ugrađena u brod parna turbina (brit. Turbinia, 1750 kW, brzina 33 čv). Od kraja 19. st. čelični trg. parobrodi dijele se na putn., putn.-teretne, trampere i pomoćne brodove. U početku je teretni b. bio sličan putn. (sa 3 palube); mijenja se struktura nadgrađa i paluba, prihvaćaju se klasični oblici te b. s jednom palubom (pogodniji za rasuti teret); poč. 1880-ih god. grade se b. sa dva vijka i više, ugl. putnički. God. 1900. u svj. floti već je 77,4% parobroda (22,4 mil. brt), kojima pokušavaju još konkurirati veliki čelični jedrenjaci sa 4-7 jarbola (najveći France, dug 127,65 m, istisnina 5632 t; 1911); posljednji neuspješan pokušaj učinili su Amerikanci (nakon I svj. rata) gradnjom velikih goleta sa 7 jarbola. Razvoj motornog b. počinje oko 1910; s dizelskim motorom prvi je dan. prekooceanski b. Selandia (1912). Turboel. brod. pogon prvi je put primijenjen 1914. na amer. trg. brodu Jupiter; prvi parobrod s turbinskim pogonom koji je imao kotlove s ložištima na naftu jest Mauretanija (1922); prva plinska turbina ugrađena je 1947. na topovnjači brit. RM. Do sredine 20. st. razvili su se veliki prekooceanski putn. parobrodi (najveći brit. Queen Elisabeth, 83 673 brt). Od 1957. slabi putn. prekooceanski promet mor. brodovima. Organiziranje brodarstva prilagođava se pom. tržištu. U dr. pol. 20. st. mor. b. sve se više grade prema vrstama tereta: tankeri, posebice tipa VLCC i ULCC (jap. Seawise Giant, 564763 dwt, dug 458,5 m – pregradnjom tankera Oppama, 1980, najveći b. na svijetu); b. za masovni teret (OBO, OB, OO, PROBO); kontejnerski b. (prvi amer. Fairland na ruti New York–Puerto Rico, 1956); LASH-b. (prvi Acadia Forest, 45 517 dwt, 1969); Seabee-b. (prvi Doctor Lyckes, 40 000 dwt, izgrađen 1971, najveći b. za suhi teret do tada izgrađen u SAD); BACAT-b. (prvi BACAT-1, 2700 dwt, 1974); ro-ro brodovi (prvi teretno-putn. prekooceanski b. Atlantic Span, 21 193 brt, 1967); trajekti (najveći finski Finnjet, 24 605 brt) i dr. (→ trgovačka mornarica). Istražuje se optimalna veličina i brzina b., stroj s manjim potroškom goriva, uvodi se automatizacija upravljanja b. i suvremena prekrcajna tehnologija (smanjuje se broj čl. posade, npr. oko 16 čl. za teretni b. od 20 000 dwt); uvodi se nuklearni pogon, uglavnom na ratne b. (američka podmornica Nautilus, 1952; ruski ledolomac Lenin, 1957; američki trgovački b. Savannah, 1959. i dr.).