Bokeljska mornarica

Bokeljska mornarica, drevna bratovština kotorskih pomoraca za unapređenje brodarstva i međusobno pomaganje članova; kasnije se razvila i u oružanu vojnopom. formaciju. Nazivala se i Kotorska mornarica. Smatra se najstarijom do naših dana poznatom profesionalnom organizacijom pomoraca; po tradiciji od poč. 9. st. (809), a prema historijskim izvorima od sr. 12. st. Najstariji sačuvan Statut je iz 1463; na čelu su gastald (upravitelj), tri prokuratora i dva sindika; borbeni odred je potčinjen admiralu. Velik udio imala je B. m. u borbi protiv genovskog brodovlja i u Lepantskoj bitki. God. 1859. postaje memorijama institucija Plemenito tijelo Bokeljske mornarice, profesionalna organizacija pomoraca navigatorâ. U Kraljevini Jugoslaviji djeluje kao memorijama institucija; 1934. novi Statut. Za okupacije Boke kotorske (1941) zabranjena joj je aktivnost. Novim statutom (1964) mijenja naziv u Društvo Bokeljska mornarica – 809; u sastavu ima Glavni mornarski odred s admiralitetom na čelu (→ admiral Bokeljske mornarice). Djeluje i na zadacima općenarodne obrane. U svečanim prigodama gl. odred (u odorama i pod oružjem) nastupa pod zastavom; svira se Svečana pjesma (ispjevao ju je potkraj 19. st. Pavao Kamenarović iz Dobrote) i igra Kolo Bokeljske mornarice s figurama iz morn. života. Josip Broz-Tito prvi je počasni admiral B. m. (5. 1. 1973).