Belgija

Belgija, država u sz Evropi s izlazom na Sjeverno more; 30 518 km²; 9 897 000 st. (1989): Flamanci (55%), Valonci (44%), Nijemci (0,5%) i dr.; porast st. 0,0% (1980-85). Glavni Grad Bruxelles (flam. Brussel; 136 453 st., 1986, Veliki Bruxelles 976 536 st., 1986). Službeni jezici nizozemski (flamansko narječje) i francuski (valonsko narječje). Novčana jedinica belg. franak (1 BEF = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 8240 $/st. (1983). Obala Sjevernog mora, duga 64 km, obrubljena je 1,5 ··· 2,5 km širokim pojasom dina (visoke 30 m), koje od mora štite 15 ··· 20 km širok polderski pojas (2 m niži od mor. razine). Najznačajnije rijeke Schelde (pritoci: Lys, Dender, Rupe, Senne) i Meuse (Maas; pritoci: Sambre, Ourthe) povezane su plovnim kanalima (Albertov i Campinski kanal). Oceanska klima; sr. ljetna temp. u obalnom području (juli) 14,4 ··· 16,1 °C, zimska (januar) 1,6 ··· 3,2 °C; oborine 700 ··· 800 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 3,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 30%, a u uslužnim djelatnostima 66,7% st. Uzgaja se krumpir, šećerna repa, žitarice te voće i povrće. Proizvodnja drva. Stočarstvo: najviše svinja (5,3 mil.) i goveda (3,1 mil.). Ribarstvo: 48 580 t mor. organizama (1983; bakalar, kolja, pišmolj, list, ugor i dr.); lovi se u Sjevernom moru, Biskajskom zaljevu, oko Grenlanda i Labradora te u južnoafričkim vodama; gl. ribar. luke: Oostende, Zeebrugge i Nieuwpoort. Iskorišćuju se ležišta ugljena i zemnog plina. Industrija prerađuje ugl. uvezene sirovine. Razvijena je metalna (lokomotive i vagoni, strojevi, motorna vozila, oružje), elektron. i elektrotehn. industrija, farmaceutska, kem. (umjetna gnojiva, kiseline, sintetička vlakna) i petrokem. te duhanska, tekstilna i prehr. industrija, zatim industrija stakla, keramičkih proizvoda i papira; brusionice dijamanata; brodogradnja (152 255 dwt, 1984). Gl. izvozni proizvodi: kemikalije (12%), strojevi (11%), motorna vozila (10%), željezo i čelik (10%), hrana (8%), drago kamenje (6%), tekstil (6%), nemetali (5%). Vrijednost izvoza (1985): 53 669 mil. $ (SR Njemačka 21%, Francuska 18%, Nizozemska 14%, V. Britanija 10%, SAD 5%). Vrijednost uvoza (1985; zajedno s Luksemburgom): 56 147 mil. $ (SR Njemačka 21%, Nizozemska 18%, Francuska 14%, V. Britanija 9%, SAD 6%). Turizam (6,6 mil. turista, 1981; prihod: 1653 mil. $, 1983). Unutrašnji plovni putovi: 1954 km (889 km kanala), od čega 439 km za plovila do 1500 dwt, 225 km za plovila do 3000 dwt i 223 km za plovila veća od 3000 dwt. Najprometniji kanali: Charleroi–Bruxelles–Antwerpen, Albertov (Liège–Antwerpen), Gent–Brugge, Leopoldov, Julianin i Campinski. Gl. luke: Antwerpen (80% ukupnog lučkog prometa), Brugge–Zeebrugge, Gent i Oostende. Ukupan lučki promet (1984): 104 mil. t; ukrcaj 39 mil. t, iskrcaj 65 mil t. Trgovačka flota (1986): 355 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2 419 661 brt ili 6 847 641 m³; struktura flote: 11 tankera za prijevoz nafte (115 417 brt), 8 za naftu i kemikalije (151 069 brt) i 3 za kemikalije (4369 brt), 7 LNG i LPG-brodova (157 704 brt), 3 OB-broda (208 365 brt), 29 BC-brodova (1 207 364 brt), 28 brodova za generalni teret (125 728 brt), 1 putn.-teretni brod (13 303 brt), 9 kontejnerskih brodova (227 867 brt), 116 ribarskih brodova (21 698 brt), 18 FP-brodova (43 126 brt), 9 opskrbnih brodova (5410 brt), 69 tegljača (20 155 brt), 23 jaružala (84 423 brt), 5 istraživačkih (1962 brt), 16 netrgovačkih brodova (31 701 brt). Ratna mornarica pod upravom je načelnika admiraliteta; flota (1986): 4 fr., 28 m-l. (13 u planu), 2 p. č.; morn. zrakoplovstvo: 3 he., ukupno 4500 ljudi; baze: Kalio, Oostende i Zeebrugge. – Belgiju, koja je ime dobila po keltskim Belgima, pokorio je ← 57. Cezar. U seobama Franaka od 3. st. oblikuju se etničke skupine, romanska (Valonci) i germanska (Flamanci). U diobama franačke države dijeljena je i B.; dijelovi imaju različitu povijest. Belgijsko je područje bilo poprištem borbe stranih sila (Francuske i Engleske 12-15. st.) i unutrašnjih previranja (razvoj tkalačke industrije i flandrijskih gradova; klasni sukobi i ustanci). God. 1477. B. je došla pod Habsburgovce (nakon španj. od 1714. pod austr. je vlasti). Za franc. revoluc. ratova kratkotrajno je pripojena Francuskoj; odredbama Bečkog kongresa 1815. sjedinjena je s Nizozemskom; u revoluciji 1830. postala nezavisna. U oba svj. rata okupirali su je Nijemci. God. 1960. odrekla se suvereniteta nad Belg. Kongom (Zair), a 1962. skrbništva nad Ruandom i Burundijem; ustavnim reformama 1967-83. usklađeni su odnosi između Valonaca i Flamanaca na temelju polit. i gospodarske autonomije; u vanjskoj politici B. je povezana sa zapadnoevr. zemljama i SAD; član je NATO-a i EEZ.