Afganistan

Afganistan, država u središnjoj Aziji, između SSSR, Kine, Pakistana i Irana; 652 090 km²; 16 592 000 st. (1989): Afganci i Pathanci (50%). Tadžici (25%), Uzbeci (9%), Hazari i dr. (16%); oko 4,9 mil. afganistanskih izbjeglica u Pakistanu (1985); porast st. 2,6% (1980-85). Gl. grad Kabul (2 500 000 st., 1989). Službeni jezici: perzijski i paštu. Novčana jedinica afgani (1 AFA = 100 pula). Društveni bruto-dohodak 214 $/st. (1983). A. nema izlaza na more. Najveća je rijeka Amu-Darja, zatim Helmand, Hari i Kabul; na j više slanih jezera. Klima varira od pustinjske do surove planinske; z dijelovi pod utjecajem monsuna; srednja temperatura zimi (januar) od – 2,8 °C do + 6,3 °C, ljeti (juli) 24,7 ··· 29 °C; oborine 180 ··· 320 mm. A. je nerazvijena zemlja. U poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu zaposleno je 57,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 13,5%, a u uslužnim djelatnostima 29,2%. Uzgajaju se žitarice, agrumi, vinova loza. Šumarstvo: 6,5 mil. m³ drva (1983). Stočarstvo (1984): na prvom su mjestu ovce (20 mil. grla, od čega 6,8 mil. karakulske ovce); značajna je proizvodnja krzna, kože i vune. God. ulov slatkovodne ribe 1500 t. Od rudnog bogatstva iskorišćuju se ležišta željezne rude, olova, kroma, bakra, srebra, tinjca, poludragog kamenja, zemnog plina. Produktovod od Termeza (SSSR) do Mazar-i-Sharifa. Industrija: prehr., tekstilna, kem. (umjetno gnojivo), cementna i drvna; izrada skupocjenih sagova, preradba janjeće kože (karakul). Gl. izvozni proizvodi: zemni plin (39%), voće (32%), sagovi i prostirke (10%), vuna, koža i krzno (3,4%). Vrijednost izvoza (1984): 729 mil. $ (SSSR 55%, Pakistan 16%, Indija 2%). Vrijednost uvoza (1984): 846 mil. $ (SSSR 62%, Japan 13%). Prometna mreža: 18 974 km cesta (42% asfaltirano). Gl. aerodromi: Kabul i Kandahar. Od rijeka plovna je Amu-Darja (do utoka rijeke Kokche); riječna pristaništa: Qizil Qala i Keleft. – Prva afganska država osamostalila se u 18. st.; u dr. pol. 19. st. poprište je imperijalističkog suparništva Rusije i V. Britanije; 1907. A. postaje brit. protektorat; nezavisan od 1919; voj. udarom 1973. oborena je monarhija i proglašena republika; nakon udara 1978-79. Babrak Karmal oslonio se na voj. pomoć SSSR-a (intervencijom 1980) protiv pobunjenih protivnika svoga režima. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.