geografska širina

traži dalje ...

geografska širina, koordinata točke u geogr. koordinatnom sistemu; luk meridijana φ između geogr. ekvatora i paralele nekog mjesta (pozicije broda), odn. odgovarajući kut u središtu zemaljske kugle. Mjeri se stupnjevima i minutama meridijanskog luka (0 ··· 90°) i označuje oznakom hemisfere Ν ili S (npr. φ = 43°13' Ν). G. š. neke točke mijenja se s promjenom položaja zemaljskih polova (krivulja od sr. pozicije odstupa oko 20 m); promjene su godišnje, uzrokovane atmosfer. promjenama (nepravilna akumulacija snijega), i periodične, 14-mjesečne. Na tu je pojavu upozorio Šveđanin Nyren (1873), ali teorijski ju je predvidio L. Euler (18. st.). Konstrukcijska ili referentna g. š., g. š. na koju se odnosi mjerilo karte (konstrukcijske odn. referentne paralele) s kartografskom mrežom u Mercatorovoj projekciji. Središnja g. š., sr. algebarska vrijednost g. š. pozicije polaska i pozicije dolaska (→ loksodromski trokuti). U Zemljina elipsoida g. š. odgovara kutu koji zaklapa vertikala točke (mjesta) s ravninom ekvatora (geodetska širina). – Metoda g. š. jedna je od najstarijih metoda u naut. astronomiji. Kolumbo je na svojim putovanjima vodio zbrojenu navigaciju i određivao g. š. Prvi računi g. š. temeljili su se na mjerenju visine Polare (poznat Jakovljev štap i astrolab, tablice popravaka visine Polare), Sunčeve meridijanske (poznate tablice Sunčevih deklinacija) i blizumeridijanske (ex-meridijanske) visine. Račun g. š. opažanjem Polare (na s hemisferi, φ > 10°) temelji se na postavci da je prava visina neb. pola jednaka motriočevoj g. š.; budući da je Polara udaljena od pola za oko 1° njezinu pravu visinu h valja popraviti; točan ukupan popravak (ku = k1 + k2 + k3) daje naut. godišnjak; azimut Polare također daje naut. godišnjak, a približno iznosi 0°. Kad neb. tijelo prolazi kroz gornji meridijan, g. š. daje algebarski izraz: φ = (± z) + δ), gdje je z = 90° – h, a δ deklinacija neb. tijela; ako se neb. tijelo opaža prema jugu, z je pozitivan (azimut 180°); obrnuto je negativan (azimut 0°); kad neb. tijelo prolazi kroz donji meridijan: φ = h + p; deklinaciju daje naut. godišnjak (p = 90° – δ). Ta se metoda i danas primjenjuje (→ širinska metoda).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

geografska širina. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 7.5.2025. <https://pl.lzmk.hr/clanak/3730>.