devijacija kompasa

traži dalje ...

devijacija kompasa, kut između pravca osnovnog meridijana i kompasnog meridijana (0° kompasne ruže); može biti pozitivna (+, E) ili negativna (–, W). Devijacija girokompasa, kut između pravca pravog meridijana i girokompasnog meridijana (s kraja osi gira); posljedica je ostatka grešaka girokompasa; kontrolira se kao i u magn. kompasa. Devijacija magn. kompasa, kut θ između pravca magn. meridijana i kompasnog meridijana (s kraja magn. igalâ); posljedica je djelovanja → stalnog i → induciranog brod. magnetizma. Devijacija nagiba (θn), posljedica djelovanja vertikalne komponente R i parametra jakosti + k · V, u manjoj mjeri – e · H, na brodu nagnutom oko uzdužne osi; najveća je promjena devijacije (Δn =θ − θn) u kompasnim kursovima N i S; promjena devijacije za kut nagiba 1° u Kk = Ν naziva se koeficijent nagibne greške (Kn); za bilo koji kut nagiba bit će: θn =θi° · Kn · cos Kk. Konstantna d. k., devijacija koja se ne mijenja promjenom kursa; uzrokovana je nepravilnim (asimetričnim) mekim željezom (parametri b · Η i d · H, iste vrijednosti, suprotnog predznaka) i greškama pri tehn. izvedbi instalacije kompasa (koeficijent ). Kvadrantalna d. k., devijacija koja iz kvadranta u kvadrant mijenja predznak; nepravilna k. d. k. posljedica je djelovanja nepravilno (asimetrično) razmještenoga horizontalnog mekog brod. željeza (parametri b · Η i d · H); najveće je vrijednosti u kardinalnim kompasnim kursovima; vrijednost devijacije u kursu Ν naziva se koeficijent , a mijenja se u funkciji E° · cos 2 Kk; pravilna k. d. k., posljedica djelovanja pravimo (simetrično) razmještenoga horizontalnoga mekog brod. željeza (parametri a · Η i e · Η); najveće je vrijednosti u interkardinalnim kompasnim kursovima; vrijednost devijacije u kursu NE naziva se koeficijent , a mijenja se u funkciji D° · sin 2 Kk. Polukružna d. k., posljedica utjecaja uzdužne komponente stalnoga brod. magnetizma Ρ i vertikalnoga mekog željeza (parametar c · V) s djelujućim polom u uzdužnoj osi broda (najveća je u kompasnim kursovima Ε i W) te poprečne komponente stalnoga brod. magnetizma Q i vertikalnoga mekog željeza s djelujućim polom (parametar f · V) u poprečnoj osi broda (najveća je u kompasnim kursovima Ν i S); vrijednost devijacije u kursu Ε naziva se koeficijent (mijenja se u funkciji B° · sin Kk), a u kursu Ν koeficijent (mijenja se u funkciji C° · cos Kk). Ukupna devijacija za pojedini kurs: θ = + sin Kk + C° cos Kk +D° sin 2 Kk + E° cos 2 Kk (→ određivanje devijacija). Promjena devijacije magn. kompasa uzrokovana dodatnim elektromagn. poljem broda (zbog ukopčavanja uređaja za demagnetizaciju) naziva se elektromagn. devijacija.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

devijacija kompasa. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/2665>.