devijacija kompasa

devijacija kompasa, kut između pravca osnovnog meridijana i kompasnog meridijana (0° kompasne ruže); može biti pozitivna (+, E) ili negativna (–, W). Devijacija girokompasa, kut između pravca pravog meridijana i girokompasnog meridijana (s kraja osi gira); posljedica je ostatka grešaka girokompasa; kontrolira se kao i u magn. kompasa. Devijacija magn. kompasa, kut θ između pravca magn. meridijana i kompasnog meridijana (s kraja magn. igalâ); posljedica je djelovanja → stalnog i → induciranog brod. magnetizma. Devijacija nagiba (θ_n), posljedica djelovanja vertikalne komponente R i parametra jakosti + k · V, u manjoj mjeri – e · H, na brodu nagnutom oko uzdužne osi; najveća je promjena devijacije (Δ_n =θ − θ_n) u kompasnim kursovima N i S; promjena devijacije za kut nagiba 1° u K_k = Ν naziva se koeficijent nagibne greške (K_n); za bilo koji kut nagiba bit će: θ_n =θ – i° · K_n · cos K_k. Konstantna d. k., devijacija koja se ne mijenja promjenom kursa; uzrokovana je nepravilnim (asimetričnim) mekim željezom (parametri b · Η i d · H, iste vrijednosti, suprotnog predznaka) i greškama pri tehn. izvedbi instalacije kompasa (koeficijent A°). Kvadrantalna d. k., devijacija koja iz kvadranta u kvadrant mijenja predznak; nepravilna k. d. k. posljedica je djelovanja nepravilno (asimetrično) razmještenoga horizontalnog mekog brod. željeza (parametri b · Η i d · H); najveće je vrijednosti u kardinalnim kompasnim kursovima; vrijednost devijacije u kursu Ν naziva se koeficijent E°, a mijenja se u funkciji E° · cos 2 K_k; pravilna k. d. k., posljedica djelovanja pravimo (simetrično) razmještenoga horizontalnoga mekog brod. željeza (parametri a · Η i e · Η); najveće je vrijednosti u interkardinalnim kompasnim kursovima; vrijednost devijacije u kursu NE naziva se koeficijent D°, a mijenja se u funkciji D° · sin 2 K_k. Polukružna d. k., posljedica utjecaja uzdužne komponente stalnoga brod. magnetizma Ρ i vertikalnoga mekog željeza (parametar c · V) s djelujućim polom u uzdužnoj osi broda (najveća je u kompasnim kursovima Ε i W) te poprečne komponente stalnoga brod. magnetizma Q i vertikalnoga mekog željeza s djelujućim polom (parametar f · V) u poprečnoj osi broda (najveća je u kompasnim kursovima Ν i S); vrijednost devijacije u kursu Ε naziva se koeficijent B° (mijenja se u funkciji B° · sin K_k), a u kursu Ν koeficijent C° (mijenja se u funkciji C° · cos K_k). Ukupna devijacija za pojedini kurs: θ = A° + B° sin K_k + C° cos K_k +D° sin 2 K_k + E° cos 2 K_k (→ određivanje devijacija). Promjena devijacije magn. kompasa uzrokovana dodatnim elektromagn. poljem broda (zbog ukopčavanja uređaja za demagnetizaciju) naziva se elektromagn. devijacija.