krstarički rat

krstarički rat, trajne akcije površinskih rat. brodova i naoružanih trg. brodova (→ krstarica, pomoćna) protiv protivničkog trg. brodovlja na oceanskim komunikacijama, posebno onima koje protivnik slabije kontrolira odn. brani. Redovito ga primjenjuje slabija zaraćena strana; operacijska komanda određuje snage, rute podilaženja, osnovne i rezervne rajone djelovanja, obavlja obavještajno osiguranje i strateško maskiranje, opskrbljivanje te organizira njihov prihvat. Akcije samostalno izvode pojedinačni brodovi; primjenjuju ratno lukavstvo i iznenađenje, mijenjaju rajone djelovanja, izbjegavaju kontakte s protivničkim rat. brodovima i avionima. Uspjeh akcija u k. r. ovisi o situaciji na gl. mor. vojištu; vezivanjem borbenih protivničkih snaga stvaraju se povoljniji uvjeti za upotrebu vlastitih snaga. – U srednjem vijeku prepliću se gusarstvo i k. r.; vode ga privatni i rat. brodovi. Pariškom deklaracijom (1856) zabranjeno je gusarenje, a dozvoljena upotreba mobiliziranih trg. brodova. U I svj. ratu Nijemci vode k. r. s podmornicama, lakim i pomoćnim krstaricama; radi opskrbljivanja svojih brodova tajno organiziraju etapne stanice (Etappendienst) koje su djelovale kao trg. predstavništva pod upravom vojnopom. oficira u neutralnim lukama (Manila, Batavija, Havana, New York, La Plata i u Čileu). Organizirana je i posebna krstarička eskadra (2 oki. krstaša, 2 lake i 2 pomoćne krstarice); iz Tihog oceana prešla je u vode Južne Amerike (zapovjednik viceadm. M. von Spee) i kod Coronela (Čile) 1. 11. 1914. porazila brit. sastav (zapovjednik C. Cradock). Uništile su je brit. pom. snage 8. 12. 1914. kod Falklandskih otoka. Potopljeno je 665 000 t brit. brodovlja. U II svj. ratu k. r. vode također Nijemci; potopljeno je 239 savezn. trgovačkih brodova s ukupno 1 328 091 brt.