Čile

Čile, država u jz dijelu Južne Amerike; ugl. između Tihog oceana i Argentine; 756 626 km²; 12 866 000 st. (1989): mestici (92%), Indijanci (Mapuche; 6%) i Evropljani (2%); oko 20 000 jugosl. doseljenika, ugl. Hrvata; porast st. 1,7% (1980-85). Gl. grad Santiago (šire gradsko područje 4 858 342 st., 1987). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica peso (1 CLP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1870 $/st. (1983). Č. zauzima uzak pojas (30 ··· 100 km) tihooceanske obale, dug 4500 km; paralelno s obalom pružaju se Ande (7035 m) i Primorsko gorje; među njima je 900 km duga i 90 km široka udolina; j od grada Puerto Montta udolina ponire pod mor. razinu; pred obalom su mnogobrojna otočja i otoci (Chiloé, Chonosko otočje, Otoci kraljice Adelaide, Santa Inés, Riesco i dr.); duljina obalne crte 6435 km. Gl. rijeke: Loa, Copiapó. Č. ima različita klimatska podneblja: pustinjska, polupustinjska, mediteranska, snježnoplaninska, hladna oceanska; srednja god. temperatura raste od j (5,2 °C) prema s (17,3 °C); oborine: 0,5 ··· 5400 mm godišnje; nad j dijelovima zemlje stalni W vjetar. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 15,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 17,3%, u uslužnim djelatnostima 66,9% st. Uzgaja se šećerna trska, krumpir, pšenica, riža, vinova loza, voće i povrće. Šumarstvo (1983): 12,8 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (6,3 mil.) i goveda (3,9 mil.). Ribarstvo: 3 978 078 t mor. organizama (1983; mali brgljun, čileanska srdela, čileanska skuša, čileanski oslić, sleđica); vade se školjke i love rakovi; u Ancudskom i Quelalmahueskom zaljevu uzgoj kamenica; gl. ribar. luka: Iquique, baza za kitolovce: Valparaiso. Ležišta bakrene (1,3 mil. t, 1984; 1. u svijetu), željezne, manganske i molibdenske rude, nitrata, čilske salitre, ugljena, zlata, srebra, nafte i zemnog plina. Prehr., cementna, kem. i petrokem., drvna, automobilska i elektron. industrija; obojena i crna metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: bakar i bakrena ruda (43,4%), voće i povrće (8%), riba (7,5%), papir (7,1%). Vrijednost izvoza (1985): 3797 mil. $ (SAD 26%, Japan 11%, SR Njemačka 10%, Brazil 6%). Vrijednost uvoza (1985): 2743 mil. $ (SAD 26%, Venezuela 8%, Argentina 7%, Brazil 7%, SR Njemačka 7%, Japan 6%). Prometna mreža: 88 129 km ceste (11% asfaltirano), 8500 km željezničke pruge i 725 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Arica (Chacalluta) i Santiago (Arturo Merino Benites). Gl. luke: Valparaiso, Antofagasta, Arica, Talcahuano, San Antonio, Punta Arenas. Ukupan godišnji lučki promet (1984): 17,10 mil. t tereta; ukrcaj 11,80 mil. t iskrcaj 5,30 mil. t. Trgovačka flota (1986): 255 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 566 881 brt ili 1 604 273 km³; struktura: 2 tankera za naftu (582 brt) i 1 tanker za naftu i kemikalije (14 383 brt), 5 LPG i LNG-brodova (14 303 brt), 4 OB-broda (191 064 brt), 8 BC-brodova (122 637 brt), 39 brodova za generalni teret (138 600 brt), 152 ribar. broda (69 663 brt), 1 kontejnerski brod (3245 brt), 1 brod za preradbu ribe (1257 brt); 6 FP-brodova (2166 brt), 1 opskrbni brod (163 brt), 22 tegljača (4109 brt), 2 jaružala (878 brt), 11 netrg. brodova (3831 brt). Ratnu mornaricu tvori flota, morn. pješadija i morn. avijacija; na čelu je zapovjednik RM; ukupno oko 29 000 ljudi; flota (1986): 4 podm., 2 krs., 6 raz., 2 fr., 2 r. č., 4 t. č., 4 p. br., 27 p. č., 5 des. plovila; morn. zrakoplovstvo ima 38 av. i 500 ljudi; morn. pješadija ima 5200 ljudi (1 brigada, 1 bataljon na brodovima i jedinice obalne obrane); vojnopom. baze: Talcahuano, Valparaiso, Puerto Montt, Punta Arenas, Puerto Williams i Iquique. – Starosjedioce, atakamske Indijance, u 15. st. pokorili su Inke. U 16. st. Č. osvajaju Španjolci. Borba za oslobođenje (1810-18) završila je proglašenjem nezavisne republike. Razvoj u 19. st. obilježuju stranački sukobi, a u 20. st., nakon razdoblja nestabilnosti i socijalnih borbi, na vlast je 1938. došla Narodna fronta, koja je nastojala provesti društvene reforme. Poratnim prilikama (proamer. orijentacija, inflacija, štrajkovi, neriješeno agrarno pitanje) pečat je udario izbor socijalista Salvadora Allendea Gossensa za predsjednika republike (1970); on je započeo program reformâ radi socijalističke izgradnje zemlje. Ubijen je u vojnom udaru (1973), nakon čega je uvedena diktatura (A. Pinochet Ugarte), koja nije riješila bitne polit. i gospodarske probleme.